Mirovinska štednja najsigurniji je način da u mirovini ne ovisite samo o državnoj mirovini, koja je za većinu ljudi znatno niža od posljednje plaće. U Sloveniji je najisplativiji oblik dobrovoljno dodatno mirovinsko osiguranje (tzv. drugi stup), jer uplate u 2026. do 5,844 % bruto plaće, odnosno najviše 3.224,18 € godišnje, smanjuju poreznu osnovicu za porez na dohodak. Tko počne s 30 godina i 50 do 100 eura mjesečno, u mirovinu ulazi s osjetno više novca od onoga tko počne s 50.
Zašto uopće štedjeti za mirovinu
Slovenski mirovinski sustav počiva na tri stupa. Prvi je obvezno osiguranje kod ZPIZ-a (slovenskog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje), iz kojeg se isplaćuje državna mirovina. Tko se 2026. ili 2027. umirovi s 40 godina mirovinskog staža, dobiva 63,5 % mirovinske osnovice, a ona je po visini bliža neto nego bruto plaći. Razlika u odnosu na dosadašnji standard za većinu je primjetna.
- Prvi stup: obvezno mirovinsko i invalidsko osiguranje kod ZPIZ-a.
- Drugi stup: dobrovoljno dodatno mirovinsko osiguranje s poreznim poticajima – kolektivno ili individualno.
- Treći stup: sva ostala osobna štednja za starost, primjerice rentno osiguranje, investicijski fondovi ili dionice.
Štednja za mirovinu ima smisla jer vrijeme radi za vas: mali mjesečni iznosi u 30 ili 35 godina uz prinose narastu u svotu koju kasnijim početkom ne možete sustići ni znatno većim uplatama.
Dodatna mirovinska štednja: kolektivno ili individualno
Dodatno mirovinsko osiguranje u Sloveniji nude uzajamni mirovinski fondovi, mirovinska društva i osiguravajuća društva. Mirovinski plan mora biti odobren i upisan u registar koji vodi porezna uprava, inače olakšica ne vrijedi. Na dan 31. 12. 2025. u njega je bilo uključeno 640.821 osoba, no gotovo 236.000 njih imalo je zamrznute uplate.
Kolektivno osiguranje preko poslodavca
Kod kolektivnog osiguranja premiju u cijelosti ili djelomično plaća poslodavac. Za zaposlenika je to povoljnije od povišice: na premije se ne plaćaju doprinosi za socijalno osiguranje i ne smatraju se primitkom u naravi, a poslodavac ih priznaje kao porezni rashod. U 2026. uplata poslodavca mora iznositi najmanje 432,61 € godišnje, odnosno 36,05 € mjesečno po zaposleniku. Prema novim pravilima poslodavci s više od deset zaposlenih koji još nemaju kolektivni plan moraju započeti pregovore o njegovu uvođenju – rok je 1. siječnja 2028.
Individualno osiguranje
Individualno se može osigurati svatko tko premije u cijelosti plaća sam. Iznos i dinamiku uplata određujete sami, a uplate možete i privremeno zaustaviti. Važna razlika: individualni štediša može otkupnu vrijednost podići bilo kada, a kolektivni u pravilu tek pri umirovljenju.
Većina pružatelja vodi fondove životnog ciklusa. Mlađi su u dinamičnijem podfondu s više dionica, oko 50. godine prelaze u umjereniji, a nakon 60. u podfond sa zajamčenim prinosom.
Mirovinska štednja i porezna olakšica u 2026.
Uplaćene premije dodatnog mirovinskog osiguranja smanjuju godišnju poreznu osnovicu za porez na dohodak, i to do 5,844 % vaše bruto plaće (što je 24 % obveznih doprinosa za mirovinsko osiguranje), a u 2026. najviše do 3.224,18 €. Granica vrijedi za sve uplate zajedno – ako poslodavac ne iskoristi cijelu olakšicu, ostatak može iskoristiti zaposlenik. Službena pojašnjenja (na slovenskom) nalaze se na stranici dobrovoljnog dodatnog mirovinskog osiguranja na gov.si.
Koliko ćete dobiti natrag ovisi o vašem poreznom razredu u Sloveniji. Tablica prikazuje okvirnu godišnju uštedu na porezu za različite mjesečne premije.
| Mjesečna premija | Godišnja uplata | Ušteda uz 16 % | Ušteda uz 26 % | Ušteda uz 33 % |
|---|---|---|---|---|
| 50 € | 600 € | 96 € | 156 € | 198 € |
| 100 € | 1.200 € | 192 € | 312 € | 396 € |
| 200 € | 2.400 € | 384 € | 624 € | 792 € |
Izračun je pojednostavljen: olakšica ne smije prijeći 5,844 % vaše bruto plaće, pa za punu olakšicu na 1.200 € godišnjih uplata godišnja bruto plaća mora iznositi najmanje oko 20.500 €. Kod nižih plaća dio uplata se ne priznaje.
Koliko možete uštedjeti i zašto je rani početak ključan
Točan iznos nitko ne može jamčiti jer ovisi o prinosima. Dobar dojam daje informativni izračun jednog slovenskog mirovinskog društva za mjesečnu premiju od 100 € do umirovljenja sa 65 godina i rentu s 20-godišnjim zajamčenim razdobljem:
- početak s 25 godina: oko 484 € rente mjesečno,
- početak s 35 godina: oko 240 €,
- početak s 45 godina: oko 109 €,
- početak s 55 godina: oko 41 €.
Ti iznosi nisu zajamčeni, ali jasno pokazuju da deset godina kašnjenja rentu gotovo prepolovi. Pri odabiru pružatelja usporedite ulazne i upravljačke troškove, dosadašnje prinose podfondova i uvjete za prekid štednje.
Kada i kako dobivate ušteđeni novac
Pravo na dodatnu mirovinu stječete kad ostvarite starosnu, prijevremenu, invalidsku ili obiteljsku mirovinu. Prijevremenu dodatnu mirovinu možete dobiti od 53. godine ako više niste u obveznom osiguranju. Isplata ide kao mirovinska renta kod mirovinskog društva ili osiguravatelja.
- Doživotna renta: mjesečni iznos do kraja života. Možete odabrati zajamčeno razdoblje od 1 do 20 godina – ako u tom razdoblju umrete, rentu do njegova kraja primaju korisnici.
- Ubrzana renta: veći dio ušteđevine dobivate u prvim godinama, nakon čega se iznos znatno smanjuje.
- Jednokratna isplata: kolektivni štediša koji već prima mirovinu može podići sve odjednom ako ušteđevina ne prelazi 12.000 €.
Oporezuje se samo polovica rente. Za isplate do 160 € predujam poreza tijekom godine se ne obračunava, a iznad toga obračunava se predujam od 25 % na polovicu rente; konačni porez utvrđuje se u godišnjem obračunu. Ako individualno osiguranje prekinete prije mirovine, isplaćena otkupna vrijednost oporezuje se porezom na dohodak (predujam 25 %), pa je rani prekid obično loš potez.
Rentna štednja i ostala dugoročna štednja
Kad iskoristite olakšicu u drugom stupu, za starost možete štedjeti i drugačije. Rentna štednja kod osiguravatelja (rentno osiguranje) nakon razdoblja štednje isplaćuje redovite iznose kroz određeno razdoblje ili doživotno, ali nema poreznu olakšicu na uplate. Kod investicijskih fondova i ETF-ova novac je dostupniji, ali su oscilacije veće.
Usporedba ponuda rentne štednje trebala bi obuhvatiti barem troškove, zajamčeni prinos, trajanje isplata i što se događa u slučaju smrti štediše. Najprije osigurajte pričuvu za neočekivane troškove, a tek onda dugoročnu štednju – tako vas nepredviđeni izdatak neće natjerati na prijevremeno podizanje.
Česta pitanja
Kolika je porezna olakšica za mirovinsku štednju u Sloveniji u 2026.?
Najviše 5,844 % godišnje bruto plaće, odnosno 3.224,18 € godišnje, zajedno za uplate poslodavca i vaše.
Mogu li novac iz dodatnog mirovinskog osiguranja podići ranije?
Kod individualnog osiguranja da, bilo kada, ali se isplata oporezuje. Kod kolektivnog je novac u pravilu dostupan tek nakon umirovljenja ili od 53. godine ako više niste osigurani.
Kako se oporezuje dodatna mirovina?
Oporezuje se polovica rente. Za isplate iznad 160 € tijekom godine se od te polovice obustavlja predujam od 25 %, a konačni porez utvrđuje se godišnjim obračunom.
Što se događa s ušteđevinom ako štediša umre?
Ušteđevina pripada štediši i prelazi na korisnike koje je odredio, a ako ih nema, na zakonske nasljednike. Tijekom primanja rente korisnici je dobivaju do kraja zajamčenog razdoblja.
